Kula iznad Gradačca. Mjesto gdje je Bosna zatražila svoj glas.
Iznad grada stoji kula koju su gradile tri generacije iste porodice. Najpoznatiji od njih ovdje je u svojoj kući sazvao Bosnu i poveo je u ustanak protiv carstva. Imao je dvadeset devet godina.
Kula koja se ne mjeri samo visinom. Kula Husein-kapetana ne dominira Gradačcem samo siluetom, nego značenjem. Ovdje historija nije lekcija, nego prisustvo.
Tvrđava koja je nadrasla jednu porodicu.
Gradačka tvrđava starija je nego što njeno najpoznatije ime daje naslutiti. U osmanskim popisima spominje se već 1533. godine. Sjedište kapetanije postaje 1710, sa tri stotine plaćenih vojnika, i u 18. vijeku raste do strateški važne tačke na granici prema Savi. Bedemi koji okružuju kompleks građeni su između 1718. i 1739, a tokom obnove u 2024. otkriveno je da su mjestimično debeli i do četiri metra. Ova tvrđava nije nikada bila dom. Bila je vojno uporište, sjedište uprave, i znak moći Gradačke kapetanije.
Kulu koja danas nosi ime Husein-kapetana počeo je graditi 1765. godine Mehmed-kapetan Gradaščević. Gradnja je trajala gotovo cijeli vijek. Osman-kapetan i njegov sin Murat su je nastavljali. Husein-kapetan ju je dovršio i obnovio za vrijeme svoje vladavine. Tri generacije iste porodice, jedna građevina. Zato je prirodnije reći da je ovo djelo Gradaščevića nego ijednog čovjeka pojedinačno, iako se po Huseinu naziva.
Sama kula je visoka osamnaest metara, široka sedam i pol, sa tri sprata i čardakom na vrhu. Sa nje se za vedrog dana vide pet gradova. Odžak, Šamac, Orašje, Brčko i Modriča. To nije bila kulisa, nego vojni vidikovac sa kojeg su stražari pratili da li neka vojska kreće. Porodica Gradaščević nije živjela u kuli. Njihova porodična kuća, izgrađena 1786. godine, nalazi se na svega pet minuta hoda odavde. Danas je porodični muzej.
Fotografija Nermin Tabaković
Fotografija Ajdin Ćorić
Spomenik koji nije muzej iza stakla.
Stari grad je pod zaštitom države od 1962. godine, a kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine uvršten je 2004. Restauracija kule završena je 2003. pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, nakon oštećenja iz rata 1992-1995. Trenutno je u toku obnova bedema, koju radi sarajevska firma Neimari.
Unutar kule je smješten restoran i prenoćište Čardak. Posjetioci mogu prespavati u apartmanima unutar kompleksa, a Bosanska soba se može iznajmiti za svečanosti i kulturne događaje. Restoran služi tradicionalna bosanska jela, jela sa roštilja, kafu u bakrenom posuđu, hurmašice od pekmeza pravljenog od jabuka iz gradačkih voćnjaka. Ljeti su pjesničke večeri, promocije knjiga i koncerti u ljetnoj bašti česti.
Pristup kompleksu i porodičnoj kući Gradaščevića je besplatan. Hiljade ljudi godišnje posjeti Stari grad. Posjeta tunelima ispod kule moguća je uz vodiča.
Stvari koje se ne vide sa prvog pogleda.
-
Tuneli ispod kule.
Drugi nivo odbrane kompleksa, nekada jedini zvanični ulaz u kulu. Stražari su bili raspoređeni u njima. Danas je očišćeno samo tridesetak metara i otvoreno za posjete uz vodiča. Ostalo i dalje čeka istraživanje. Postoji legenda da je jedan tunel povezan sa Husejnija džamijom, ali to nije potvrđeno.
-
Bedemi koji su iznenadili obnovitelje.
Tokom rekonstrukcije 2024. godine otkriveno je da su pojedini dijelovi bedema debeli i do četiri metra, a ne 1,2 metra kako su projektne dokumente pretpostavljali. Otkriće je promijenilo cijeli plan obnove.
-
Tri kapi-kule.
Ulazne kapije kompleksa, građene od posebno pažljivo klesanog kamena. Razlikuje ga od mnogih drugih tvrđava istog doba u Bosni gdje je gradnja bila grublja.
-
Husejnija džamija.
Husein-kapetanovo najveće graditeljsko djelo iz 1826. godine. Munara visoka 25 metara, oktagonalna kupola, kameno postolje. Nalazi se nekih 40-50 metara izvan zidina kompleksa.
-
Sahat-kula.
Sagrađena 1824. godine. Visoka 21,5 metara, baza 5,5 sa 5,5 metara. Posljednja sahat-kula sagrađena u Bosni za vrijeme osmanske vladavine.
-
Katolička crkva bez sultanovog odobrenja.
Husein-kapetan je u selu Tolisa kod Gradačca dao sagraditi katoličku crkvu i župni stan, bez znanja i bez odobrenja sultana. Bosanski musliman koji gradi crkvu za svoje katoličke seljane.
-
Ferman koji je Gradačac proglasio kapetanijom.
Izvorni dokument je danas izložen unutar kule, zajedno sa nekoliko kubura, sabljica sa drškama od slonove kosti, i jedinim portretom Husein-kapetana koji je nastao na osnovu jednog crteža.
Mladić koji je poveo Bosnu u ustanak.
Husein nije trebao naslijediti kapetaniju. Imao je starijeg brata Murata, koji je već vodio Gradačac. Ali 1820. godine Dželal-paša je u Travniku otrovao Murata, zajedno sa drugim bosanskim prvacima. Husein je tako, sa osamnaest godina, postao gradačači kapetan. Najmlađi i, kako se ispostavilo, najbogatiji kapetan u Bosni.
Sljedećih deset godina pretvorio je Gradačac u najbolje uređenu kapetaniju u zemlji. Podigao je Sahat-kulu 1824. godine. Sazidao Husejniju 1826. Podigao dvorac u selu Čardak. Pretvorio jedan dio svoga posjeda u vještački otok ogradivši ga dubokim kanalima širine do sto metara. Sve to za jednu deceniju, dok je istovremeno vodio kapetaniju i pripremao nešto veće.
Između 20. i 31. decembra 1830. godine, u kući Husein-kapetana Gradaščevića, sastali su se bosanski ajani. Sultan Mahmud II je netom dao Srbiji autonomiju, a uz autonomiju i šest nahija koje su tradicionalno pripadale Bosni. Bosna je tražila isto što je Srbija dobila. Pravo da sama bira svog vezira, da sama odlučuje o sebi. Tu, u Gradačcu, rođen je Pokret za autonomiju Bosne.
Krajem marta 1831. Husein-kapetan kreće prema Travniku sa oko četiri hiljade ljudi. Bosanski namjesnik Namik-paša predaje se bez bitke. Osamnaestog jula 1831. bosanska vojska je kod Štimlja na Kosovu, pred osmanskom vojskom velikog vezira Mehmed Rašid-paše, izvela taktički manevar koji je odlučio bitku. Ali-beg Fidahić sa prethodnicom napada, pa naređuje povlačenje. Vezir misli da je pobjeda nadohvat ruke i nepromišljeno šalje konjicu i artiljeriju za njima kroz šumovit teren. Tamo ih, u klopci, dočekuje glavnina bosanskih snaga. Osmanska vojska je skoro potpuno uništena. Vezir Rašid-paša je ranjen i jedva izvlači živu glavu.
Desetog augusta u Prištini Husein-kapetan je proglašen bosanskim vezirom. Dvanaestog septembra to je potvrđeno na Svebosanskom saboru u Sarajevu. Mladić od dvadeset devet godina, kapetan grada od pet hiljada duša, postao je vladar Bosne.
Pobjeda nije trajala. Sljedeće godine, 1832, Ali-paša Rizvanbegović iz Stoca i Smail-aga Čengić, hercegovački begovi, odbili su priznati Huseina i prešli na sultanovu stranu. U bici na Stupu kod Sarajeva, dok je Husein vodio bosansku vojsku frontalno, hercegovački begovi udarili su mu sa leđa. Bosnu nije porazilo Carstvo. Porazila ju je sama Bosna.
Husein je prebjegao u Austriju, pa Beograd, pa Istanbul. Sultan mu je obećao oprost ako prihvati visok vojni čin pod novom carskom uniformom. Husein je obukao tu uniformu, pokazao da može, pa je odmah skinuo. Umro je sedamnaestog augusta 1834. godine, sa trideset jednom godinom. Sahranjen je na groblju Eyüp u Istanbulu. Bio je posljednji kapetan Gradačca. Prilikom bjekstva 1832. spalio je Čardak. Sa njegovim padom završio je sistem bosanskih kapetanija u Bosni.
Mjesto koje
treba osjetiti polako.
Kula stoji u centru Gradačca, u sklopu starog tvrđavskog kompleksa. Pristup je dijelom javan, ali za detaljan obilazak i tačno radno vrijeme najbolje je provjeriti aktuelne informacije prije dolaska.
Predvečerje je najljepše doba, kada se svjetlo spušta preko grada i kula dobije svoju siluetu. Posjeta nije pravljena za žurbu. Sjedi, hodaj, pogledaj preko Gradačca i pusti da prostor sam objasni što riječi često ne mogu.
U blizini su Husejnija džamija, stari grad i centar Gradačca. Lokalni domaćini često znaju više od onog što piše na tablama, i obično rado podijele priču ako ih pažljivo upitaš.
Ostala mjesta uskoro.
Radimo na detaljnim pričama za sva mjesta na Soul of Bosnia. Već je živa tvrđava Kastel u Banjaluci. Stižu Sahat-kula iznad ove kule, Husejnija džamija u kompleksu, Bobovac gdje je Bosna bila kraljevina, Kraljeva Sutjeska, stećci kod Radimlje. Svako mjesto sa svojom historijom, legendama i praktičnim vodičem.
Imaš sjećanje, fotografiju ili lokalnu priču o kuli u Gradačcu? Možda znaš detalj koji bi ovu priču dopunio. Ova priča je živa, pomozi nam da raste.
Predloži dopunu ove priče