Kraljeva Sutjeska. Dvor, samostan, sedam vijekova kontinuiteta.
Selo u uskoj kotlini srednje Bosne. Sjedište bosanskih banova i kraljeva od 14. vijeka. Franjevački samostan sa najvećom kolekcijom inkunabula u Bosni i Hercegovini. Bratstvo neprekidno radi 700 godina.
Pravu sliku samostana donosimo uskoro, sa Wikimedia Commons (CC BY-SA).
Stari naziv mjesta bio je Curia bani, što znači Banov dvor. Bosanski srednjovjekovni vladari, dinastija Kotromanić, imali su ovdje svoj dom prije nego što su se proglasili kraljevima. Kraljica Katarina, posljednja bosanska kraljica, vezana je za ovo mjesto. Žene Sutjeske još uvijek nose crne marame u znak žalosti za njom.
Banov dvor u srednjoj Bosni.
Sredinom četrnaestog vijeka, ban Stjepan Drugi Kotromanić premjestio je dvor iz Visokog u Sutjesku. Kompleks se sastojao od dvorca, kapele posvećene svetom Grguru i zametaka onoga što će kasnije postati Franjevački samostan. Mjesto se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1349. godine.
U srednjovjekovnim dokumentima na latinskom, ovo mjesto zove se Curia bani, što znači Banski dvor. Bosanski vladari, počevši od bana Stjepana Drugog, preko bana Tvrtka Prvog koji se 1377. godine krunisao kao prvi bosanski kralj, pa sve do pada bosanske samostalnosti 1463. godine, koristili su Sutjesku kao jednu od ključnih rezidencija.
U dvoru se čuvala bosanska kraljevska kruna. Dvorska kapela posvećena svetom Grguru spominje se u povelji kralja Tvrtka Prvog iz 1378. godine. Ruševine dvora nalaze se na brežuljku zvanom Grgurevo, u neposrednoj blizini današnjeg samostana. Arheološka iskopavanja 1969. i 1970. godine otkrila su temelje crkve, istočne palače i zapadnog dijela dvora.
Bosna Srebrena, sedam vijekova kontinuiteta.
Franjevci dolaze u Bosnu 1291. godine, najprije kao misionari. Trajno ostaju i osnivaju Bosansku vikariju 1340. godine, sa prvim sjedištem u Milama kod Visokog. Vikariju vodi fra Peregrin Saksonac, koji je imao važnu ulogu i na dvoru bana Stjepana Drugog Kotromanića.
Sutjeska postaje jedan od četiri prva franjevačka samostana u Bosni, zajedno sa Visokim, Lašvom i Olovom. Samostan je osnovan u prvoj polovini četrnaestog vijeka, neposredno uz banski dvor. Do 1463. godine, kada Bosna pada pod osmansku vlast, na njenom teritoriju izgrađeno je još dvanaest franjevačkih samostana.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena je jedina institucija u Bosni i Hercegovini koja ima neprekidan kontinuitet od srednjeg vijeka do danas. Preživjela je osmansko osvajanje, austrougarsku vlast, dva svjetska rata, socijalističku Jugoslaviju i posljednji rat. Sutjeska je jedna od centralnih tačaka tog kontinuiteta.
Više puta srušen, više puta podignut.
Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine, sutješki samostan je vodio fra Anđeo Zvizdović. On je iste godine otišao sultanu Mehmedu Drugom Osvajaču i tražio garanciju slobode vjeroispovijesti za katolike. Sultan je izdao povelju poznatu kao Ahd-nama. Originalni dokument danas se čuva u franjevačkom samostanu u Fojnici.
Samostan u Sutjesci tokom osmanske vladavine srušen je nekoliko puta. Veliko razaranje 1524. godine, ponovo 1658. godine. Nakon svakog razaranja, bratstvo je obnavljalo samostan. Vraćali su se uvijek na isto mjesto, sa istim dokumentima i istom tradicijom.
Današnji izgled samostana datira iz 1890. godine, kada je sagrađen u značajno većoj formi nego srednjovjekovni original. Crkva svetog Ivana Krstitelja sagrađena je između 1906. i 1908. godine prema projektima arhitekte Josipa Vancaša. Vancaš je istovremeno gradio sarajevsku katedralu i franjevački samostan u Fojnici. Sutješka crkva je troprolazna neo-renesansna bazilika. Bio je to prvi slučaj u regionu da se za izgradnju crkve koristi armirani beton.
Jedanaest hiljada knjiga, trideset jedna inkunabula.
Samostanska biblioteka čuva preko 11.000 knjiga. Među njima je 31 inkunabula, što znači knjige štampane prije 1500. godine, u prvih pedeset godina od izuma štamparske prese. To je najveća kolekcija inkunabula na jednom mjestu u Bosni i Hercegovini.
U svijetu postoji oko 400.000 inkunabula. U Bosni i Hercegovini ih je ukupno 53. Od toga 31 se čuva u Sutjesci. Pored toga, biblioteka ima brojne rukopise i hronike, kao i najstariju sačuvanu matičnu knjigu u Bosni i Hercegovini, iz 1641. godine.
Samostan ima i muzej u kojem se čuvaju arhivski dokumenti od 15. do 19. vijeka. U crkvi se nalaze najstarije orgulje u Bosni i Hercegovini. Sutjeska je takođe rodno mjesto fra Lovre Sitovića, franjevca, pjesnika i graditelja iz 18. vijeka.
Posljednja bosanska kraljica.
Katarina Kosača-Kotromanić, supruga posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, vezana je za Sutjesku kao mjesto u kojem je provela dio svog života prije osmanskog osvajanja Bosne 1463. godine. Nakon pada kraljevine, djecu su joj zarobili Osmanlije, a ona je pobjegla u Rim gdje je živjela do smrti.
Žene Sutjeske, prema lokalnoj tradiciji, još uvijek nose crne marame u znak žalosti za kraljicom Katarinom. To je narodno sjećanje koje traje već skoro šest stoljeća. Svake godine se u Sutjesci obilježavaju Dani kraljice Katarine.
Susjedni kraljevski grad Bobovac, udaljen oko jedanaest kilometara, bio je drugi politički centar bosanskih kraljeva. Tamo su, u kraljevskoj kapeli, sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko Drugi i Stjepan Tomaš. Sutjeska i Bobovac zajedno su činili dva politička centra srednjovjekovne Bosne.
Najstarija kuća u srednjoj Bosni.
U selu Kraljeva Sutjeska, u neposrednoj blizini samostana, nalazi se Dusper kuća. Sagrađena u ranom 18. vijeku, ona je najstarija sačuvana stambena kuća u srednjoj Bosni. Nacionalni je spomenik. Tradicionalna bosanska arhitektura, izvorni materijali, izvorni raspored prostorija.
Na ulazu u selo, pored Dusper kuće, stoji jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Prema lokalnoj predaji, sagrađena je za nekoliko dana i od tada nikada nije obnovljena. Tri vjerske tradicije, katolička, muslimanska i ostaci srednjovjekovne crkve, sve u jednom selu.
Mjesto koje
treba osjetiti polako.
Kraljeva Sutjeska je selo u opštini Kakanj, u uskoj kotlini srednje Bosne. Pristup je kolskim putem, parking organizovan ispred samostana. Pošto je riječ o aktivnoj franjevačkoj zajednici, posjete se planiraju izvan vremena liturgije.
Posjeta biblioteci sa inkunabulama i muzeju arhivskih dokumenata moguća je uz prethodnu najavu. Brat koji vodi obilazak vrijedi truda. Dusper kuća se nalazi u selu, na kratkoj šetnji od samostana.
U blizini su Bobovac, srednjovjekovni kraljevski grad, na nekih jedanaest kilometara, i čitav slojevit krajolik srednje Bosne. Sutjeska se ne posjećuje u žurbi.
Ostala mjesta uskoro.
Soul of Bosnia raste mjesto po mjesto. Već su žive Kula Husein-kapetana, Kastel Banjaluka, Ušće Bosne u Savu, Stari grad Srebrenik, džamija Fethija i Manastir Tvrdoš. Stižu Bobovac, Most Mehmed-paše Sokolovića i stećci kod Radimlje. Svako mjesto sa svojom istorijom i praktičnim vodičem.
Imaš sjećanje, fotografiju ili lokalnu priču o Kraljevoj Sutjesci? Ova priča je živa, pomozi nam da raste.
Predloži dopunu ove priče